Manastir Sokolovo

Manastir Sokolovo predstavlja jednu od najnovijih monaških ustanova Srpske pravoslavne crkve u zapadnoj Bosni. Osnovan 2023. godine, bez istorijskog kontinuiteta sa srednjovekovnim slojem, manastir ima savremeni arhitektonski izraz u tradicionalnom stilu. Njegova vrednost leži u duhovnoj i identitetskoj ulozi u regionu Ključa, a ne u istorijskoj starini ili očuvanom srednjovekovnom nasleđu.

Manastir Sokolovo nalazi se u selu Gluhače, na području opštine Ključ, u severozapadnoj Bosni (Federacija Bosne i Hercegovine). Pripada Eparhiji bihaćko-petrovačkoj Srpske pravoslavne crkve.

Manastir Sokolovo je posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice (4/17. decembar), što je ujedno i njegova glavna slava.

Geografski položaj i pristup Manastira Sokolovo

Manastir se nalazi uz lokalni put u blizini magistralnog pravca Ključ – Drvar (M-4).

Koordinate lokaliteta: približno 44°39′00″ N, 16°47′45″ E (44.6500° N, 16.7960° E).

Udaljenost:

  • oko 10 km od Ključa (pravcem ka Gluhačama)

  • oko 30 km od Sanskog Mosta

  • oko 90 km od Banje Luke (preko Mrkonjić Grada ili Sanskog Mosta)

Pristup je moguć putničkim vozilom; manastir raspolaže manjim parking prostorom.

Istorijsko poreklo i osnivanje

Za razliku od većine manastira u zapadnoj Bosni, Sokolovo nema srednjovekovni kontinuitet. Ne postoje podaci o ranijem manastiru na ovom mestu.

Sokolovo je novoosnovani manastir, podignut 2023. godine odlukom episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija.

Izvori ga izričito navode kao „novoosnovani manastir“, bez veze sa starijim sakralnim objektima.

Hronologija osnivanja

Datum Događaj
2023 Izgradnja crkve i manastirskog kompleksa
28. avgust 2023 Prva svečana proslava (praznik Uspenja)
4. decembar 2023 Svečana arhijerejska liturgija na Vavedenje – dan osnivanja

Prva zvanična slava obeležena je 28. avgusta 2023. godine, dok je 4. decembra iste godine služena svečana liturgija povodom ustanovljenja manastira.

Arhitektura Manastira Sokolovo

Crkva manastira Sokolovo podignuta je 2023. godine u savremenoj interpretaciji srpsko-vizantijskog stila.

Osnovne karakteristike:

  • jednobrodna osnova

  • centralna kupola

  • pravougaoni naos

  • zapadna priprata sa malim zvonikom

  • bela fasada od kamena i maltera

  • sivi metalni krov

Dimenzije crkve procenjuju se na oko 15 × 8 metara.

Kompleks obuhvata:

  • crkvu

  • manastirski konak

  • manastirsko groblje

  • ograđenu portu (u završnoj fazi 2024)

Arhitektura je nova; nema očuvanih srednjovekovnih zidova niti arheološkog sloja starije građevine.

Freskopis i ikonostas

Svi umetnički elementi su savremeni.

Unutrašnjost je oslikana 2023–2024. godine, sa temama:

  • Vavedenje Presvete Bogorodice

  • Uspenje Presvete Bogorodice

  • likovi svetitelja i arhijereja

Ikonostas je postavljen krajem 2023. godine, a ikone su rad savremenih ikonopisaca.

Ne postoje sačuvane stare freske niti pokretno nasleđe iz ranijih vekova.

Monaška zajednica i uprava

Pri osnivanju, za igumana je imenovan arhimandrit Jerotej (Vlajković).

U izveštajima sa prve slave navodi se mati Evanglija kao nastojateljica manastira.

U bogosluženjima učestvovao je i protođakon Marinko Radmilo.

Sokolovo danas funkcioniše kao aktivna manastirska zajednica sa malim bratstvom/sestrinstvom.

Kulturni i savremeni značaj

Značaj manastira Sokolovo je pre svega savremen i duhovni.

Njegovo osnivanje 2023. godine simbolizuje obnovu pravoslavnog života u ključno-petrovačkom kraju, naročito u području koje je tokom XX veka pretrpelo velika stradanja i migracije stanovništva.

Manastir danas okuplja vernike iz Ključa, Sanskog Mosta i okolnih mesta.

Status zaštite

Manastir je novoizgrađen i nema srednjovekovni sloj.

Navodi se da je registrovan kao kulturni objekat (bez precizno naznačene kategorije u javno dostupnim registrima).

Nije na UNESCO listi svetske baštine.

Za nadzor su nadležni:

  • Eparhija bihaćko-petrovačka

  • lokalne institucije za zaštitu kulturnog nasleđa

Poseta i kontakt

Adresa: Sokolovo bb, 79280 Ključ
Telefon: +387 66 474 114
E-mail: sokolovomanastir@gmail.com

Zvanično radno vreme nije javno objavljeno. Poseta je moguća tokom dana i u vreme bogosluženja, naročito na praznik Vavedenja (4/17. decembar) i Uspenja (28. avgust).