Manastir Veselinje

Manastir Veselinje kod Glamoča nije samo verski objekat, već istorijski i memorijalni simbol stradanja i obnove. Njegova uloga u očuvanju sećanja na glamočke novomučenike čini ga jednim od najznačajnijih manastira Eparhije bihaćko-petrovačke. U spoju antičkog nasleđa, novije istorije i savremenog liturgijskog života, manastir Veselinje ostaje trajni svedok vere na prostoru zapadne Bosne.

Manastir Veselinje je manastir Srpske pravoslavne crkve u Eparhiji bihaćko-petrovačkoj, posvećen Rođenju Svetog Jovana Krstitelja. Nalazi se u selu Vrba, nedaleko od Glamoča, u zapadnom delu Bosne i Hercegovine.

Ova svetinja je danas poznata ne samo kao duhovni centar ovog kraja, već i kao čuvar sećanja na glamočke novomučenike postradale tokom Drugog svetskog rata.

Gde se nalazi manastir Veselinje

Manastir Veselinje nalazi se u selu Vrba – Kamen, oko 5–6 kilometara od Glamoča, na putu prema Livnu. Smešten je u prostoru Glamočkog polja, u podnožju planinskog okruženja koje daje posebnu tišinu i sabranost ovom mestu.

U neposrednoj blizini manastira nalaze se i ostaci ranohrišćanske bazilike iz 6. veka, kao i stećci, što svedoči o dugom kontinuitetu hrišćanskog prisustva na ovom prostoru.

Istorija manastira Veselinje

Današnji manastirski hram podignut je u periodu od 1970. do 1975. godine, na temeljima starijeg hrama iz 1865. godine koji je spaljen 1941. godine tokom Drugog svetskog rata.

Ktitor novog hrama bio je Veselin Vesо Naerlović, rodom iz sela Vrba, koji je u vreme Kraljevine Jugoslavije imao fabriku kože u Sarajevu, a nakon Drugog svetskog rata preselio se u Argentinu, gde je nastavio poslovanje.

Po njegovoj želji i uz blagoslov crkvenih vlasti, parohijska crkva je 1985. godine proglašena manastirom. Manastir Veselinje svečano je osvećen na Tominu nedelju iste godine.

Razaranja i obnova

Manastir Veselinje je teško oštećen tokom ratnih dejstava 1995/96. godine, a zatim ponovo 1998. i 1999. godine. Nakon toga pristupilo se obnovi svetinje.

Danas manastir stoji kao simbol istrajnosti i obnove pravoslavne vere na prostoru Glamoča.

Spomen-hram glamočkih novomučenika

U krugu manastira nalazi se i spomen-kapela posvećena Srbima postradalim tokom Drugog svetskog rata na području Glamoča.

U kripti spomen-hrama sahranjeni su posmrtni ostaci 806 Srba ubijenih u jami Korićna i drugim jamama ovog kraja. Spomen-hram je osvećen 22. jula 2012. godine od strane patrijarha srpskog Irineja.

Manastir Veselinje tako ima dvostruku ulogu – duhovnu i memorijalnu.

Rani hrišćanski tragovi i istorijski kontekst

Na ovom prostoru još u 6. veku, u vreme cara Justinijana, postojala je hrišćanska bazilika. Temelji te građevine i danas su vidljivi u blizini manastira.

Područje Glamoča u antičko vreme bilo je poznato kao rimski municipijum Salvijum, što dodatno potvrđuje istorijski značaj ovog lokaliteta.

Sveti Jovan Krstitelj – zaštitnik manastira Veselinje

Manastir Veselinje posvećen je Rođenju Svetog Jovana Krstitelja. Njegov praznik okuplja vernike ovog kraja i predstavlja centralni liturgijski događaj manastira.

Bogosluženja se služe uz prisustvo sveštenstva Eparhije bihaćko-petrovačke, a manastir ostaje važno duhovno središte pravoslavnih vernika na području Glamoča.

Manastir Veselinje danas

Danas manastir predstavlja mesto molitve, sećanja i sabranja. Pored glavnog hrama, u kompleksu se nalaze:

  • ktitorska kapela

  • spomen-kosturnica novomučenika

  • manastirsko dvorište sa istorijskim ostacima i starim zvonima

Tri zvona u vlasništvu manastira potiču iz 1879, 1933. i 1936. godine, od kojih su neka pripadala starim crkvama ovog kraja.