Manastir Zagrađe
Manastir Zagrađe nalazi se iznad Šćepan Polja, na mestu gde se sastaju reke Piva i Tara i nastaje reka Drina, u opštini Plužine u Crnoj Gori. Pripada Eparhiji budimljansko-nikšićkoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja jednu od najznačajnijih srednjovekovnih svetinja pivskog kraja.
Manastir potiče iz sredine 15. veka i zadužbina je hercega Stefana Vukčića Kosače, jednog od najmoćnijih vlastelina tog vremena. Podignut je najverovatnije na temeljima starije crkve, što ukazuje da je ovaj prostor imao duhovni značaj i pre njegovog nastanka.
Gde se nalazi manastir Zagrađe
Manastir Zagrađe se nalazi neposredno iznad Šćepan Polja, na prostoru gde se sastaju reke Piva i Tara. Na tom mestu nastaje reka Drina, zbog čega je ovaj kraj od davnina imao poseban geografski i strateški značaj.
Crkva je podignuta približno na polovini puta između srednjovekovnog Soko grada i Šćepan Polja. U starijim izvorima ovaj prostor pominje se i pod nazivom Međurečje, što jasno govori o njegovom položaju između dve velike reke.
Ktitor manastira – herceg Stefan Vukčić Kosača
Manastirsku crkvu je sredinom 15. veka, najverovatnije između 1450. i 1460. godine, podigao herceg Stefan Vukčić Kosača.
On je bio jedan od najznačajnijih velikaša na prostoru srednjovekovne Bosne i Huma. Njegova porodica Kosača igrala je važnu ulogu u političkom i crkvenom životu regiona. Ktitorstvo manastira Zagrađe pokazuje njegovu povezanost sa pravoslavnom tradicijom i svetosavskim nasleđem.
Soko grad i istorijski prostor oko manastira Zagrađe
Na brdu iznad manastira nalaze se ostaci Soko grada, nekadašnje prestonice hercega Stefana Vukčića Kosače. Ovaj utvrđeni grad bio je jedno od važnih političkih i vojnih središta u 15. veku.
U samom Šćepan Polju nalaze se i temelji crkve Šćepanice, posvećene svetom arhiđakonu Stefanu. Tu crkvu je podigao vojvoda Sandalj Hranić, stric hercega Stefana, u prvoj polovini 15. veka.
Zbog toga se prostor oko manastira Zagrađa može posmatrati kao jedinstvena srednjovekovna celina u kojoj su se nalazili:
-
vladarski grad
-
crkvene zadužbine
-
važni putevi i trgovačke veze.
Arhitektura manastirske crkve
Crkva manastira Zagrađe predstavlja značajno delo srednjovekovne sakralne arhitekture. U njenom oblikovanju primetni su uticaji raške škole graditeljstva, ali i elementi zapadne arhitekture.
Građevina spaja različite graditeljske tradicije:
-
vizantijske svodove
-
romaničke elemente
-
gotičke lukove
-
zidani ikonostas.
Takva kombinacija bila je karakteristična za kasni srednji vek na prostoru gde su se susretale istočne i zapadne kulturne tradicije.
Posebno se ističu kvalitetna statička rešenja koja su omogućila da crkva opstane pod kupolom gotovo šest vekova, iako je olovni pokrivač sa nje skinut ubrzo nakon dolaska Turaka.
Stradanje i vekovi zapuštenosti
Tokom dugog istorijskog perioda manastir je više puta stradao. Posle osmanskog osvajanja izgubio je nekadašnji značaj i vremenom je zapušten.
Vekovima je bio u poluruševnom stanju, ali je i tada privlačio pažnju putopisaca i istraživača koji su ga smatrali jednim od zanimljivijih srednjovekovnih crkvenih spomenika u ovom delu Balkana.
Obnova manastira Zagrađe
Velika obnova manastira Zagrađe započela je 1998. godine, blagoslovom mitropolita Amfilohija. U obnovi su učestvovali brojni dobrotvori, među kojima su bili i privredni subjekti iz ovog kraja.
Grubi radovi na obnovi crkve završeni su 2001. godine, nakon čega je započelo uređenje celog manastirskog kompleksa.
Tokom narednih godina izgrađeni su:
-
manastirski zidovi i kapija
-
zvonik
-
konak i gostoprimnica
-
podzidi i popločana porta.
Urađeni su i veliki zemljani radovi kako bi se proširio prostor oko manastira i omogućila dalja izgradnja.
Unutrašnje uređenje i freskopis
U okviru obnove urađeno je i unutrašnje uređenje crkve. Postavljen je mermerni pod sa centralnim orlecem, kao i nova časna trpeza i proskomidija.
Ikonostas je dodatno uređen kamenim elementima, dok unutrašnjost hrama krasi freskopis koji je oslikao iguman Lazar Stojković.
U manastiru se danas nalazi i ikonopisačka radionica, što mu daje dodatni kulturni i umetnički značaj.
Manastir Zagrađe danas
Posle dugog procesa obnove, manastir Zagrađe je ponovo zaživeo kao duhovno središte ovog kraja. Manastirski kompleks je uređen, a iz porte se pruža izuzetan pogled na sastavke Pive i Tare.
Zbog svog položaja, istorijskog značaja i prirodnog okruženja, manastir Zagrađe danas privlači:
-
vernike
-
hodočasnike
-
posetioce koji obilaze Pivu i kanjon Tare.
Zaključak
Manastir Zagrađe predstavlja jednu od najvažnijih srednjovekovnih svetinja pivskog kraja. Podignut kao zadužbina hercega Stefana Vukčića Kosače u 15. veku, vekovima je bio svedok istorijskih promena i stradanja.
Njegova obnova krajem 20. i početkom 21. veka vratila je ovoj svetinji nekadašnji značaj. Danas manastir Zagrađe ponovo živi kao mesto molitve, duhovnog sabiranja i čuvanja istorijskog nasleđa ovog dela Crne Gore.