Istorija manastira Pelev Brijeg
Predanja o ranohrišćanskom i nemanjićkom periodu
Među stanovnicima Bratonožića sačuvano je predanje da je na Pelevom Brijegu postojao katakombni manastir još u ranohrišćanskom periodu. Ovo predanje početkom 20. vijeka zabilježio je etnolog Jovan Erdeljanović, oslanjajući se na svjedočenja najstarijih pripadnika plemena.
Prema narodnom pamćenju, manastir su obnovili Nemanjići, vjerovatno u vrijeme izgradnje manastira Morače. Na osnovu arheoloških, etnoloških i istorijskih nalaza, protojerej-stavrofor Vasilije Ivošević je 1967. godine zaključio da je u vrijeme vladavine svetorodne dinastije Nemanjića na Pelevom Brijegu obnovljen manastir posvećen Svetom ocu Nikoli.
Sveštenoslužitelji od 15. do 18. vijeka
Istorijska građa svjedoči da su u manastirskom hramu na Pelevom Brijegu sredinom 15. vijeka služili sveštenik Ananije, kao i jeromonah Gerasim Velimirov Baljević i Velimir, rodonačelnik bratstva Velimirovića. Ovo bratstvo se kasnije granalo – dio je ostao u Seošnici, drugi se oko 1600. godine iselio u Donji Zagarač, a treći u centralnu Bosnu i dalje ka Lelićima kod Valjeva.
Nakon tog perioda nastaje duži prekid u istorijskim izvorima. Tek krajem 18. i početkom 19. vijeka pominje se sveštenomonah Rufim Pejušković, koji je službovao na prostoru ispod kuće Brakovića, na mjestu gdje se danas nalazi napuštena škola.
Period turske okupacije i stradanja
Za vrijeme turske okupacije, manastir Pelev Brijeg imao je i značajnu istorijsku ulogu. Na ovom prostoru se punih dvadeset godina krio vođa podgoričkih Srba Filip Jakov Lainović, čija je glava bila ucijenjena na tri stotine dukata. On je iz polurazrušene crkve Svetog Georgija ispod Gorice, koja je služila kao turski vojni magacin, prenio vrijedne crkvene sasude i malo zvono na slobodnu teritoriju Bratonožića – u manastir na Pelevom Bregu.
U kasnijim decenijama manastir je pretrpio ozbiljna razaranja. Ugledni bratonoški intelektualac Ilija Braković zavještao je svoju kuću manastiru, zajedno sa bogatom bibliotekom od oko 15.000 knjiga. Kuća je srušena, a biblioteka dijelom raznesena, dijelom uništena. Hram je bio toliko devastiran da u njega nije moglo da se uđe, a kamoli da se u njemu služi.
Obnova i savremeno ustrojstvo
Prve radove na obnovi drevne svetinje pokrenuo je protojerej-stavrofor Dragan Mitrović, nakon rukopoloženja za sveštenika i preuzimanja dužnosti administratora parohije kučko-bratonožićke.
Od izbora 1990. godine, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije više puta je posjećivao manastir Svetog Nikole na Pelevom Bregu, podstičući njegovu obnovu. Dana 21. juna 2003. godine osveštao je obnovljeni manastirski hram, čime je omogućen povratak redovnog bogoslužbenog života.
Godine 2007. manastir je ustrojen kao ženski manastir, a za prvu nastojateljicu imenovana je monahinja Evlalija Tešić. Iste godine ustanovljen je i crkveno-narodni sabor, koji se redovno održava i okuplja vjernike iz Bratonožića i šire okoline.
Arhitektura i manastirski kompleks
Manastir Pelev Brijeg čine hram Svetog Nikole i konak koji se sastoji od dva manja drvena objekta. Iako skromnih dimenzija, kompleks odiše autentičnošću i jednostavnošću koja je karakteristična za planinske manastire ovog kraja.
Hram je obnovljen u duhu tradicionalne pravoslavne arhitekture, prilagođen prirodnom ambijentu i istorijskom kontinuitetu mjesta. Položaj ispod planine Vjeternik daje manastiru poseban duhovni i pejzažni okvir.
Riznica i značajne relikvije
Iako su mnoge dragocjenosti tokom istorije izgubljene ili uništene, posebno u periodu razaranja i zapuštenosti, sačuvano je sjećanje na prenos crkvenih sasuda i zvona iz podgoričke crkve Svetog Georgija tokom turske okupacije.
Danas je najveća vrijednost manastira njegovo duhovno nasljeđe i istorijska tradicija, koja se prenosi kroz bogoslužbeni život i saborna okupljanja.
Slava manastira Svetog Nikole na Pelevom Bregu
Hramovna slava manastira je praznik Prenosa moštiju Svetog Nikole, u narodu poznat kao ljetnji Sveti Nikola, koji se proslavlja 22. maja. Tim povodom se služi sveta arhijerejska liturgija, uz rezanje slavskog kolača i svečanu litiju oko crkve.
Na saborima su prisustvovali brojni vjernici, a liturgije je služio i mitropolit Amfilohije. Slava predstavlja centralni godišnji duhovni događaj za manastir Pelev Brijeg i pleme Bratonožića.
Lokacija i pristup manastiru
Manastir Svetog Nikole na Pelevom Bregu nalazi se oko 20 kilometara sjeveroistočno od Podgorice, u Opštini Podgorica, ispod planine Vjeternik. Do manastira se dolazi lokalnim putem koji vodi kroz bratonoški kraj.
Blizina Podgorice čini ovu svetinju dostupnom kako lokalnom stanovništvu, tako i posjetiocima koji žele da spoje duhovno iskustvo sa boravkom u prirodi.
Savjeti za posjetu
Posjetioci se savjetuju da manastir posjećuju u pristojnoj odjeći, u skladu sa pravilima pravoslavnih svetinja. Najposjećeniji period je tokom hramovne slave u maju, kada se održava crkveno-narodni sabor.
Zbog planinskog ambijenta, preporučuje se adekvatna obuća, naročito u kišnim periodima. Posjeta manastiru pruža priliku za tišinu, molitvu i upoznavanje sa bogatom istorijom ovog kraja.
Turističke i kulturne znamenitosti u okolini
U blizini manastira Pelev Brijeg nalazi se Podgorica sa starom Ribnicom i brdom Gorica, kao i brojna sela Bratonožića koja čuvaju tradicionalnu arhitekturu i običaje.
Planina Vjeternik pruža mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi, što manastir čini pogodnom tačkom za duhovni i kulturni turizam.
Manastir Svetog Nikole danas
Danas je manastir Pelev Brijeg aktivan ženski manastir, sa redovnim bogosluženjima i okupljanjima vjernika. Pod rukovodstvom monahinje Evlalije Tešić, manastir nastavlja da obnavlja i učvršćuje svoju duhovnu misiju.
Crkveno-narodni sabor, ustanovljen 2007. godine, dodatno je učvrstio vezu između manastira i naroda, vraćajući Pelev Brijeg na mapu važnih duhovnih centara u okolini Podgorice.
Često postavljana pitanja o manastiru Banja
Manastir se nalazi oko 20 kilometara sjeveroistočno od Podgorice, ispod planine Vjeternik, u području Bratonožića.
Manastir je posvećen Svetom ocu Nikoli, a hramovna slava je Prenos moštiju Svetog Nikole (22. maj).
Obnova je intenzivirana devedesetih godina 20. vijeka, a hram je osveštan 21. juna 2003. godine.
Od 2007. godine manastir je ustrojen kao ženski manastir.
Prema narodnom predanju, na Pelevom Brijegu je postojao katakombni manastir još u ranohrišćanskom periodu, a to predanje je zabilježeno početkom 20. vijeka.
Filip Jakov Lainović bio je vođa podgoričkih Srba tokom turske okupacije, a jedno vrijeme se skrivao na Pelevom Brijegu i prenio je crkvene dragocjenosti u manastir.
Crkveno-narodni sabor ustanovljen je 2007. godine i od tada se redovno održava u manastiru Svetog Nikole na Pelevom Bregu.