Manastir Papraća
Manastir Papraća je muški manastir Srpske pravoslavne crkve u selu Papraća, na putu Zvornik – Šekovići, u oblasti Birač (Republika Srpska). Saborski hram posvećen je Blagoveštenju Presvete Bogorodice. Manastir je pod jurisdikcijom Eparhije zvorničko-tuzlanske.
Manastirski kompleks je smešten u živopisnom krajoliku, uz izvor reke Spreče, ispod planine Borogovo, što mu daje prepoznatljivu prirodnu celinu i mir koji hodočasnici posebno ističu.
Narodno predanje o osnivanju
O tačnom ktitoru i datumu podizanja nema jedinstvenog podatka, pa se u tradiciji javlja više predanja:
-
Po jednom predanju (zabeleženom u letopisima), manastir se vezuje za kralja Dragutina i njegove sinove (kraj 13. i početak 14. veka).
-
U narodnoj poeziji pominje se i kao zadužbina Simeona Nemanje („Papraću blizu Borogova“).
-
U epskim stihovima („Miloš u Latinima“) Papraća se navodi kao zadužbina župana Vukana.
-
Postoji i predanje o „četiri sestre cara Šćepana“, gde se kaže da je svaka podigla po jednu crkvu: Tavna, Papraća, Lovnica i crkva u Cikotama.
Zajedničko u svim predanjima jeste da se manastir Papraća vezuje za srednjovekovni srpski duhovni prostor i da se njegova starina dovodi u vezu sa vremenom Nemanjića.
Prvi pisani tragovi i veze sa Rusijom
Najstariji pouzdan pisani pomen manastira Papraća javlja se u 16. veku, kroz zapise na bogoslužbenim knjigama:
-
Kao važan trag navodi se zapis iz 1550–1551. godine, kada je ruski protoprezviter Jakov poklonio Jevanđelje igumanu Papraće (Grigoriju), što se tumači kao početak dokumentovanih veza manastira sa Rusijom.
-
Tokom 16. i 17. veka te veze postaju intenzivne: pominju se prilozi u novcu i knjigama, kao i putovanja papraćkih igumana radi pomoći i povlastica.
-
U tom periodu manastir je imao značajnu ulogu kao prepisivački centar, gde su se prepisivale i čuvale crkvene knjige.
Stradanja i obnova
Kroz istoriju Papraća je više puta stradala, pa obnavljana:
-
U doba velikih ratnih sukoba na prostoru oko Zvorničkog kraja, manastir je bio zapuštan i oštećivan, a kompleks je dugo trpeo posledice razaranja.
-
Obnova u 19. veku posebno se vezuje za svештеника haџi-Zaharija Popovića, koji je radio na podizanju i obnovi crkve; prema natpisu na nadgrobnom spomeniku, obnova se vezuje za 1853. godinu.
-
Obnovljeni hram osvećen je 1869. godine.
-
Krajem 19. i početkom 20. veka nastavljaju se radovi: podizanje konaka, uređenje crkve, nabavke, a pominje se i osnivanje škole početkom 20. veka.
-
U 20. veku manastir Papraća je ponovo prolazio kroz teška razdoblja, nakon kojih je monaški život obnavljan.
Arhitektura manastirske crkve
Crkva manastira Papraća ubraja se među najmonumentalnije manastirske crkve na prostoru Bosne i Hercegovine. U arhitektonskom smislu često se dovodi u vezu sa moravskom školom, a po svojoj osnovi i prostornom rešenju ima sličnosti sa poznatim srpskim manastirima u Srbiji.
Osnovni elementi:
-
naos, oltarski prostor i priprate
-
kupola oslonjena na stubove
-
polukružni oltar iznutra (spolja poligonalno rešen)
-
pevnica karakterističnih oblika
Živopis i ikone
Freske nisu u potpunosti očuvane, ali preostali slojevi upućuju na kvalitetno slikarstvo postvizantijskog doba, koje se u literaturi često datuje u 16. vek.
Na ikonostasu se posebno ističu ikone iz 19. veka, među kojima se navode:
-
Hristos i Bogorodica sa Hristom Detetom, rad slikara iz Beograda (19. vek),
kao i drugi vredni primerci koji se čuvaju u manastiru.
Duhovni značaj i poseta
Manastir Papraća je aktivno monaško središte i mesto hodočašća. Posetioci dolaze radi molitve, prisustva bogosluženjima i tišine manastirskog ambijenta, posebno zbog prirodnog okruženja (izvor Spreče i planina Borogovo).
Preporuka za posetu:
-
ponašanje u skladu sa manastirskim poretkom (tišina, pristojna odeća)
-
najava posete ako dolazi veća grupa
Kontakt i adresa
Manastir Papraća, 75453 Papraća
Telefon: +387 56 650-000 / +387 65 982-961
E-mail: nektarije@hotmail.com