Manastir Svetog Aleksandra Nevskog – Ugljevik
Manastir Svetog Aleksandra Nevskog nalazi se u Ugljeviku, uz magistralni put Bijeljina–Tuzla, u blizini upravne zgrade Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, na obali reke Janje. Od centra Ugljevika udaljen je oko 3 km u pravcu Tuzle, pa je lako dostupan i putnicima koji prolaze ovim krajem.
Ova svetinja je posebna po svom nastanku: hram su, neposredno nakon rata u Bosni i Hercegovini, podigli pripadnici Oružanih snaga Ruske Federacije – ruski vojnici i oficiri iz vazdušno-desantne brigade u sastavu mirovne misije (SFOR), koji su tada bili stacionirani u Ugljeviku. Zbog toga manastir nosi snažan pečat srpsko-ruskog duhovnog i kulturnog susreta, vidljiv i u arhitekturi, i u tradiciji bogosluženja, i u istorijskom pamćenju ovog mesta.
Osnovne informacije manastira Svetog Aleksandra Nevskog
- Naziv: Manastir Svetog Aleksandra Nevskog
- Mesto: Ugljevik (Republika Srpska, BiH)
- Adresa: 76330 Ugljevik, Ugljevik bb
- Jurisdikcija: Srpska pravoslavna crkva (Eparhija zvorničko-tuzlanska)
- Stil: ruski (crkva-brvnara, elementi ruskog sakralnog graditeljstva)
- Nastojateljica: monahinja Filoteja (Kazanceva)
- Služeći sveštenik: protojerej-stavrofor Risto Mirković (paroh u mirovini)
Kontakt (manastir):
-
Mobilni: +387 66 939 846
-
Viber: +79 639 53 29 22
Gde se nalazi i kako da dođete
Manastir Svetog Aleksandra Nevskog je smešten uz glavni putni pravac Bijeljina–Tuzla, pa je pristup jednostavan automobilom. Ako dolazite iz centra Ugljevika, krenite ka Tuzli – manastir je na oko tri kilometra, u blizini kompleksa Rudnika i Termoelektrane, uz reku Janju. Zbog položaja pored magistrale, svetinja je često prvo mesto gde se putnik zaustavi da upali sveću i predahne u tišini portе.
Kako je nastao hram: ruski mirotvorci i Ugljevik (1996–2000)
Po dolasku ruskih snaga u Ugljevik u januaru 1996. godine, u bazi je bilo oko 1.400 vojnika. Živeći daleko od domovine, ruski mirотворci su, zbog svojih duhovnih potreba, odlučili da podignu mali drveni hram po uzoru na ruske crkve-brvnare. Gradnja je rađena po blagoslovu Ruske pravoslavne crkve, a hram je dobio posvetu svetom knezu Aleksandru Nevskom, zaštitniku vere i otadžbine u ruskoj pravoslavnoj tradiciji.
Osvećenje hrama obavljeno je 12. septembra 1997. godine, na praznik Prenosa moštiju Svetog Aleksandra Nevskog, a čin osvećenja izvršili su episkop krasnogorski Savva i episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije. Tako je, na tlu Semberije i podmajevičkog kraja, nastalo jedno od najneobičnijih mesta u našoj crkvenoj geografiji: hram koji su podigli ruski vojnici, a koji je kasnije postao trajno duhovno središte lokalne zajednice.
Arhitektura manastira Aleksandra Nevskog i umetnost: crkva-brvnara, ikonostas i zvona
Hram je građen kao manja drvena crkva dimenzija 8 × 5 metara, po uzoru na ruske crkve-brvnare. Graditelji, prema predanju i zapisima, bili su Mićo Obradović (iz Ugljevičke Obriježi) i Aco Pajić (iz Ugljevika).
Unutrašnji crkveni poredak dodatno je oplemenjen ikonostasom koji je izradio ruski umetnik Venijamin Mihajlovič Sibirski, profesor na katеdri živopisa Moskovskog Surikovog instituta. Pored hrama je podignut i zvonik u ruskom stilu sa sedam zvona, a dar za zvona vezuje se za tadašnjeg gradonačelnika Moskve Jurija Mihajloviča Lužkova, preko episkopa krasnogorskog.
Na stubovima zvonika bile su postavljene i dve bronzane ikone koje je izradio i poklonio poznati rusko-gruzijski umetnik Zurab Konstantinovič Cereteli, čime je manastir dobio još jednu snažnu kulturnu dimenziju.
Bogoslužbeni život i ruski duhovnici u vreme misije
Dok su ruske snage boravile u Ugljeviku, u hramu su služili svешtenomonaši i sveštenici koje je Ruska pravoslavna crkva raspoređivala kao duhovnike brigade, obično na šest meseci do godinu dana. U tradiciji manastira pamte se imena: jeromonah Feodosij, jeromonah Josif (Mikora), kao i sveštenici Vasilij i Aleksandar.
Nakon završetka misije i odlaska ruskih mirotvoraca 2000. godine, hram je ukazom episkopa krasnogorskog Savve predat Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj, a briga o svetinji poverena je lokalnoj parohiji.
Period uređenja i veliki radovi (do 2020)
U godinama koje su sledile, hram je postepeno dograđivan i uređivan. Do 2011. godine u njemu je služio protojerej-stavrofor Jovan Mirković, u čije vreme je dograđena pripрата i urađeni temelji za svetosavski dom. Nakon njegovog upokojenja, parohiju preuzima sveštenik Srđan Vasiljević, a tada se gradi svetosavski dom u ruskom stilu (oko 18 × 9 m) i uređuje, ograđuje i stabilizuje portа.
Posebno važna je generalna obnova 2019. godine, kada je unutrašnjost živopisana. Živopis je radio Goran Pešić iz Čačka, a osvećenje živopisa izvršio je episkop zvorničko-tuzlanski Fotije 1. marta 2020. godine.
Od hrama do manastira: proglašenje (2020) i novi planovi
Blagoslovom episkopa Fotija i odlukom Svetog Arhijerejskog Sinoda, hram je 17. juna 2020. godine proglašen Srpskim pravoslavnim manastirom Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku. Svetosavski dom, ranije planiran kao prateći objekat, proširen je dogradnjom potkrovlja i predviđen je da po završetku služi kao manastirski konak. U porti je u toku i gradnja novog zvonika, što dodatno zaokružuje manastirski kompleks.
Po blagoslovu episkopa Fotija, pri manastiru je planirano osnivanje Duhovno-kulturnog centra srpsko-ruskog prijateljstva, što se prirodno nadovezuje na poreklo svetinje i njenu ulogu u savremenom životu kraja.
Svetinje i relikvije: deo moštiju Svetog Aleksandra Nevskog (2023)
Jedan od najznačajnijih događaja u novijoj istoriji manastira desio se 12. septembra 2023. godine, kada je u manastir donet deo moštiju svetog kneza Aleksandra Nevskog. Relikviju je doneo episkop zarajski Konstantin, vikar patrijarha moskovskog i sve Rusije g. Kirila. Time je manastir dobio ne samo istorijsku, već i snažnu liturgijsku i hodočasničku težinu: poseta svetinji postala je i pokloničko susretanje sa blagodaću svetitelja kome je manastir posvećen.
Nastojateljica i manastirska svakodnevica
Manastirom Svetog Aleksandra Nevskog upravlja monahinja Filoteja (Kazanceva), kao nastojateljica. Uloga nastojateljice u ovakvoj svetinji je posebno važna: manastir nije samo građevina, već živi poredak molitve, gostoprimstva, rada i odgovornosti prema porti, konaku i vernom narodu koji dolazi.
Raspored bogosluženja
-
Sveta Liturgija: svake nedelje u 09:00
-
Jutarnje bogosluženje: 07:30
-
Večernje bogosluženje: 17:00
-
Akatist Svetom Aleksandru Nevskom: četvrtkom u 18:00
-
Akatist Svetom Nektariju Eginskom: subotom u 18:00
Zašto je manastir Svetog Aleksandra Nevskog važan
Manastir Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku nije samo „još jedna svetinja“ na mapi. On je:
-
živo svedočanstvo jednog istorijskog trenutka posle rata (misaoni most između naroda),
-
primer kako se jedna mala drvena crkva može razviti u manastirski kompleks,
-
mesto gde se susreću ruska graditeljska tradicija i lokalna pobožnost,
-
i svetinja koju posebno obeležava prisustvo dela moštiju svetog kneza Aleksandra Nevskog.